*

grmlje u mom vrtu seoskom

moj vrt seoski - HOME

Grmlje u vrtu

Danas postoji na stotine različitih vrsta i kultivara ukrasnih grmova.

S povećanjem njihova broja sve je teže odabrati pravu vrstu.

Pogotovo ako su ti apetiti veliki kao moji, a nemaš dovoljno prostora

ili povoljne uvjete za uzgoj određene vrste.

Kod mene je najveći problem što nemam odraslog drveća u vrtu te je

osunčan čitav dan. Većina modernih kultivara su uzgojeni za

sjenovite, male gradske vrtove i osjetljivi su ukoliko su neprestano na

suncu.

Postoje tradicionalne, starinske vrste grmova koji ne zahtjevaju neku

pretjeranu njegu; poput forzicije, jorgovana, popove kapice, jasmina..

A opet, na drugu stranu, postoje grmovi koje je izuzetno teško uzgojiti

jer zahtijevaju posebno odabranu mješavinu zemlje, posebne uvjete

za rast i razvoj, zaštitu od niskih ili visokih temperatura, odgovarajuću

vlagu zraka i sl.

Naravno za početnike je najbolje da počnu sa ovim jednostavnijim

vrstama, koje mogu biti jednako lijepe, ako ne i ljepše od egzotičnih

vrsta. A da ne govorim o emocijama koje bude u nama. Ima li tko da

se ne sjeća mirisa jorgovana ili  žutih proljetnih cvjetova forzicije u

gradskim parkovima?

Usto, ove jednostavne vrste se vrlo lako razmnožavaju pa nije potrebno

izdvojiti puno novca za nabavku sadnica. Mladi izdanci se mogu naći

oko svakog većeg grma u parku ili kod susjeda. Ako ipak želiš imati

i neku drugu popularnu vrstu, u rasadniku je moguće po vrlo povoljnim

cijenama pronaći i takve sadnice.

Na svakom vrtlaru je da odredi koju vrstu želi u vrtu, ima li ta vrsta

barem minimalne uvjete za rast i razvoj, koja će joj biti funkcija u vrtu,

postoji li dovoljno prostora za neometan razvoj do odrasle jedinke i dr.

FUNKCIJA GRMOVA U VRTU

Grmovi tradicionalno služe kao okvir vrta, popunjavajući prazna mjesta između drveća. Slično kao u prirodi, gdje grmovi rastu na rubnim

dijelovima šume, na mjestima gdje gorostasna stabla propuštaju dovoljno svjetlosti i za te mališane.

Ja ih sadim tamo gdje mi intuicija ili srce kažu da će najbolje izgledati. Ne držim se baš previše pravila koje nameću stručnjaci za

hortikulturu. Držim se pravila da se vrt sadi radi sebe, a ne zbog drugih ljudi, pa često kršim osnovna pravila uređenja vrta.

Grmovi mogu popraviti mikroklimatske uvjete u vrtu budući da usporavaju vjetar, povećavaju vlažnost zraka, štite tlo od izravnih sunčevih

zraka (time smanjuju isparavanje vode iz tla), a zimi štite ostale biljke od hladnih sjevernih vjetrova.

Vrlo važna funkcija je i što privlače mnogobrojne guštere, žabe, ptice i ptičice u okrilje svoga gustiša. To su sve odreda vječno gladni

kukcojedi, koji uspješno tamane raznorazne napasti, uništavače našeg truda vrtlarskog.

SADNJA

Kod grmova je princip sadnje identičan onom kod drveća pa se neću ovdje ponavljati.

OREZIVANJE

Kao i kod drveća, ne volim baš previše koristiti škare ili pilu za friziranje grmova.

Naravno potrebno ga je orezati ako preraste gabarite koje sam zamislio kod

sadnje, odstraniti suhe grane ili ga oblikovati u željeni oblik. No opet kažem, ne

treba pretjerivati. Nemoj slučajno da ti padne na pamet orezati šimšir ili

kalinu u obliku koji je prikazan na slici desno.:) Vjerojatno ti susjed ne bi ovako

mirno stajao i promatrao tvoje umjetničko djelo. Moj sigurno ne bi.

Iako smo u dobrim odnosima, i sad mi svake jeseni obori bar po jedan stupac

u vinogradu, manevrirajući onim svojim traktorčićem, u želji da izore i zadnji

centimetar svoje oranice. Zamisli tek da oblikujem ovakvu skulpturu, ajmeee.

Radila bi motorka i vrlo brzo bi moj "naguzivač" bio na koljenima.

ZAŠTITA GRMOVA

Što se zaštite tiče, svaka vrsta zahtjeva drugačiji način, no u pravilu grmovi su izuzetno otporni na nametnike pa nema neke veće

potrebe za primjenjivanjem kemije. Najčešći napasnici u mom vrtu su lisne uši. U proljeće mladi izdanci hibiskusa, japanske dunje,

jasmina, bazge i mnogih drugih grmova budu prekriveni milijunima raznobojnih ušiju, od crnih, zelenih, bijelih pa sve do štitastih.

Srećom koliko god bile napasne, strašno su osjetljive na insekticide. I najslabiji insekticid će ih vrlo lako uništiti.

Do sad sam najviše problema imao sa zaštitom kaline koju početkom ljeta napadnu nekakve nematode, otporne na sve poznate

insekticide. Potrošio sam brdo novca na sve moguće preparate, no one su jednostavno neuništive. Ove godine sam slučajno otkrio što

ih vrlo uspješno uništava. Močivi sumpor! Inače ga koristim u vinogradu protiv pepelnice. Ljetos mi ostalo malo sredstva u šprici i ja ga,

ničim izazvan, pošpricao po živici kaline, ogorčen što ne mogu uništit te nemoguće nematode. Idući dan sve su bile na zemlji, a lišće

potpuno čisto.

PRIHRANJIVANJE

Većina uobičajenih grmova ima razvijen korjenov sustav pa se prihranjuje jednako kao i drveće.

Kod sadnje pojedine vrste obavezno treba provjeriti zahtjeva li neki poseban način prihrane, možda reguliranje kiselosti tla ili dodavanje

nekog posebnog mikroelementa da bi rasla u punoj svojoj ljepoti. Recimo, rododendroni zahtjevaju kiselo tlo pa je oko njih potrebno

svako proljeće ukopati određenu količinu treseta koji povećava kiselost zemljišta. Hortenzija opet traži lužnato tlo i dosta željeza da bi

cvjetovi poprimili plavu boju. Čak u trgovinama postoji i posebno "plavilo" za hortenzije. Srećom, većina uobičajenih vrsta je sasvim

zadovoljna normalnom vrtnom zemljom, ne zahtjeva posebne smjese za prihranjivanje, a bit će zahvalna ako joj tek povremeno dodaš

malo organskog ili mineralnog gnojiva u tlo.

vrh stranice

GRMLJE U MOM VRTU SEOSKOM

U mom vrtu seoskom zasađen je velik broj grmova. Većinu sam uspio

razmnožiti reznicama, neke sam kupio u rasadniku, a neke dobio

na poklon.

Budući da obožavam grmove, velik dio vrta je obrastao njima. Volim ih

jer relativno brzo rastu, imaju prekrasne cvjetove koji su ugodni

oku i lijepo mirišu, lako ih je oblikovati prema vlastitoj želji i jako se

jednostavno razmnožavaju.

Većina oko matične biljke sama stvara nove mladice koje je potrebno

jedino presaditi na novo mjesto da bi dobili novi grm.

Ako ti nisu dostupne mladice, skoro svaka otkinuta grančica stavljena

u vlažan pijesak ili humus lako pusti korijen.

Sve u svemu, oduševljen sam njima i nikad nisam zadovoljan brojem

vrsta koje posjedujem. Posljedica toga je da najčešće svaki novi

grm koji vidim u rasadniku vrlo brzo nađe mjesto u mom vrtu. A

zajedno s tim i novčanik mi je sve tanji i tanji. No ne marim.

Netko je pametno rekao (Ne mogu se sjetiti tko, al znam da je bila

žena!): "Radije bih imala ruže na stolu, nego dijamante oko vrata!"

Kao da je mene pitala kad je to rekla. Radije imam neku novu vrstu u vrtu, nego veliku cifru na tekućem računu.

28.11.2007.

Forzicija (Forsytia): u vrtu jako puno primjeraka

Zanimljivo je da pripada porodici maslina.

Svima dobro poznat grm. Često se može vidjeti u gradskim parkovima. Navješćuje proljeće nizovima

gusto zbijenih, jarko žutih cvjetića, koji se rascvjetaju prije nego olista.

Vrlo brzo raste. Odrastao grm je visok 2-3 metra. Razmnožava se mladicama ili reznicama.

Redovno orezivanje ju potiče na bujniju cvatnju u proljeće.

Ne traži posebne uvjete uzgoja. Uspjeva na svim vrstama tla. Ne traži ni poseban režim zalijevanja.

Dobro ju je za ljetnih suša s vremena na vrijeme obilnije zaliti, iako i bez zalijevanja će uspješno

preživiti i najteže ljetne suše.

Ima izuzetno savitljive grane pa se može oblikovati u lukove, šišati u oblik drvca, a budući da dobro

podnosi rez, od nje je moguće načiniti i živu ogradu. Posađena svugdje po mom vrtu seoskom.

28.11.2007.

Jorgovan (Syringa Vulgaris): u vrtu jedan primjerak

Kao i forzicija i jorgovan spada u masline. (A kažu da ne može maslina rast na kontinentu.:)

Starinski, svima dobro poznati grm ili čak i drvo.

Bez orezivanja može izrasti u drvo visoko i do četiri metra.

Nezamjenjiva je u proljeće kad svojim opojnim mirisom ispuni cijeli vrt. Nakon što ocvjeta obavezno

mu treba odrezati uvele cvjetove da ne počne stvarati sjeme. Biljka bi se tako nepotrebno iscrpila

pa bi naredne godine puno slabije cvjetala.

Ne traži neke posebne uvjete. Izuzetno je otporan na sušu.

U vrtu se nalazi na zapadnoj granici glavnog vrta.

28.11.2007.

Kurika, popova kapica (Eonymus), u vrtu 3 primjerka

Samonikli grm ili drvo, ali se uzgaja i kao ukrasni grm u vrtovima.

Postoje i kultivirane sorte kao npr. Eonymus Japonica.

Listopadni grm čest u nizinskim šumama. Ako se ne orezuje naraste u drvo

visine do 4 metra.

Dekorativan u jesen kad se otvaraju roza obojene ljuske ploda i u sredini

svake pokaže kričavo narančasto sjeme. Sadnice ne postoje u prodaji,

ali ih se može pronaći na rubovima nizinskih šuma i šipražja.

Nema neke posebne zahtjeve za položajem ili vrstom tla. Jednako dobro

uspjeva na suncu i u djelomičnoj sjeni.

Kao i sve domaće vrste grmova meni je jako draga.

28.11.2007.

Bazga ili zova (Sambucus nigra), u vrtu 1 primjerak

Spada u porodicu kozokrvnica(Caprifoliaceae). Grm ili manje drvo.

Samonikli grm često rasprostranjen na rubovima nizinskih šuma.

Od cvjetova se pravi ukusan sok, a od bobičastih plodova pekmez ili kompot.

Jedini problem s bazgom jest što ju biljne uši naprosto obožavaju. Cvjetovi joj često budu

prepuni crnih biljnih ušiju.

Zanimljivo je da joj je korijen vretenastog oblika i prodire duboko u tlo, no također pri

korjenovom vratu razvije široku mrežu površinskog korjenja. Zbog te osobine izuzetno je

otporna na sušu, nedostatak hraniva u tlu i sl. Ne zahtjeva posebne uvjete uzgoja.

Podnosi umjereni rez. Posađena na zapadnoj granici glavnog vrta.

28.11.2007.

Jasmin (Jasminum), u vrtu 1 primjerak

Spada u porodicu maslina(Oleaceae).

Listopadni grm koji se uzgaja u vrtovima zbog izuzetno mirisnih bijelih cvjetova.

Već se jako dugo uzgaja u vrtovima pa je postao gotovo tradicionalna biljka seoskih vrtova.

U rasadnicima se mogu naći i sadnice jasmina penjačice.

Ovaj grm i njegov opojni miris su često opjevani i u narodnim pjesmama Slavonije, a

posebno mjesto nalazi i u bosanskim sevdalinkama:

"…kad tamo u bašti, u hladu jasmina, s ibrikom u ruci stajaše Emina…."

Najjednostavnije se razmnožava mladicama koje niču oko matične biljke.

Nije zahtjevna po pitanju položaja ili tla, no voli sunčanija mjesta u vrtu. Nešto je osjetljivija

na hladnoću pa je treba saditi na mjesta zaštićena od zimskih sjevernih vjetrova.

Ja sam svoj jasmin dobio na poklon od sestre.

Kod mene posađen u istočnu cvjetnu gredicu glavnog vrta.

28.11.2007.

Japanska dunja (Chaenomeles japonica), u vrtu 2 primjerka

Prekrasan grm jako skromnih zahtjeva.

Uspijeva na svim tipovima tla. Nešto sporije raste od ostalih vrsta grmova.

Rano u proljeće, prije nego olista, procvjeta prekrasnim crvenkasto-roza

cvjetovima, a u jesen se okiti sitnim, tvrdim plodovima nalik na male jabuke.

Uspješno se razmnožava reznicama. Prve godine reznica izgleda živa, ali

uopće ne tjera nove izboje, no već sljedeće godine požuri s rastom i nadoknadi

propušteno. Ima visok postotak zakorjenjivanja reznica.

Jedna je posađena u istočnu cvjetnu gredicu, a druga na zapadnoj granici

glavnog vrta.

28.11.2007.

Hortenzija (Hydrangea), u vrtu 3 primjerka

U vrtu imam dvije starinske klasične hortenzije, kakve su prikazane na slici

lijevo i jednu puzajuću bijelu hortenziju, koju rezidbom prisiljavam da oblikuje grm.

Hortenzija je vrlo lijep grm koji svojim roza ili plavim cvjetovima uljepšava vrt od

proljeća pa do rane jeseni.

Boja cvijeta ovisi o kiselosti i količini željeza u tlu pa postoje u prodaji posebna

"plavila" za hortenzije koja se dodaju u zemlju ukoliko se želi dobiti biljka s

plavim cvjetovima.

Hortenzija traži sjenovito mjesto, humusno tlo i dosta vode. Na sunčanim

položajima će jednostavno tek životariti bez nekog ozbilnijeg rasta i razvoja.

Idaelna je za uljepšavanje sjenovitih prostora ispod visokog drveća guste krošnje.

30.11.2007.

Drijen obični (Cornus sericea), 1 odrasli primjerak

Česta biljka u parkovima.

Nema neke posebne zahtjeve za tipom tla, navodnjavanjem i sl.

U proljeće se, negdje u svibnju, okiti nizovima mirisnih bijelih cvatova.

Najlakše se razmnoži mladicama koje niknu oko matične biljke. Nakon sadnje

raste nešto sporije, no kasnije se razvija vrlo brzo.

U vrtu imam jedan odrasli primjerak i dosta mladih biljaka.

30.11.2007.

Svib, drijen crvene kore (Cornus stolonifera), 2 primjerka

Sadnice ovog grma sam kupio tek u proljeće 2007. pa ne znam točno koje su

mu osobine. Vidim da ne traži neku posebnu njegu. Ove (prve) godine je jako

dobro rastao, bez obzira na nezapamćenu sušu.

Na internetu se može pronaći podatak da je svib dosta otporna biljka, no da mu

kod sadnje valja osigurati mjesto u polu sjeni.

Najčešće se sadi jer u jesen uljepšava vrt svojim granama crvene kore.

Odrasla biljka visoka je do 1,5 metara.

Ja sam ga posadio između trajnice koju od milja zovem srebrni list.

Izvrsno izgleda kad između srebrnih listića vire crvene grane sviba.

moj vrt seoski - HOME