*
drveće u mom vrtu seoskom   moj vrt seoski - HOME
Drveće u vrtu
Drveće predstavlja osnovu ili kostur vrta.
Najveće su biljke u vrtu, najdugovječnije i strašno sporo rastu.
Ovo posljednje me jako iritira, jer spadam u nestrpljive vrtlare,
sve želim nabrzaka, odmah i sada.
Ali u prirodi je tako. Ono što živi dugo, živi polako.
Budući da drveće ima te osobine, moraš dobro pripaziti pri
odabiru vrste koju želiš posaditi i dobro isplanirati i odrediti mjesto
gdje će tvoje novo stabalce provesti ostatak svog  života.
Prvih par godina ga još uvijek možeš presaditi na bolju lokaciju, no
kasnije pomaže jedino seoski drvosječa s motornom pilom koji će
ti za dvije litre Ožujskog (Dok pivari nisu izmislili to pakiranje,
prolazilo je i pola litre) od prekrasnog stabla načiniti drvo za
ogrjev. Šteta je, zar ne, gorostasa poput ovog na slici pretvoriti
u skalice za potpalu.
Nemoj pogriješiti kao ja i misliti da ćeš rezidbom održavati željenu
veličinu stabla. Drveću treba više desetaka godina da dosegne
visinu odrasle jedinke. Nisam baš siguran da ću imati volje sa
80 godina, s pilom u ruci i parkinsonom u glavi, balansirati na
nekom mamutovcu, kako bih mu skratio granu koja je dosegla
dvorište trećeg susjeda od mene. Radije sad malo pripazim kod sadnje, iako se i meni ponekad otme kontroli
pa posadim previše drveća na premalu udaljenost. No trudim se da kobnu grešku ispravim što je moguće
prije.
SADNJA DRVEĆA
Sve do nedavno drveće se isključivo sadilo kako je prikazano na slici. Iskopa se dovoljno prostrana rupa, na
dno se stavi sloj dobro zgorelog stajnjaka, malo zemlje i potom se iskopanom zemljom zaspe korijen biljke. Pri
tome se vodi računa da se drvo posadi na istu dubinu na kojoj je bilo posađeno u rasadniku. Ako se radi o konte-
jnerski uzgojenoj sadnici (sadnice koje se kupuju u posudama) onda se korijen zatrpa do gornje površine busena.
Podrazumjeva se da prije toga sadnicu izvadiš iz posude, vodeći računa da se busen ne raspe.
Sadnice golog korjena je dobro prije sadnje malo potopiti u rijetku kašu zamiješanu
od komposta, stajskog gnojiva, zemlje i vode, a busen kontejnerske sadnice kratko
vrijeme potopiti u kantu s vodom i površinu busena malo razrahliti prstima.
   Budući da dobrih starih kravica, koje daju stajsko gnojivo, ima sve manje,
ovakav način sadnje se sve rjeđe primjenjuje. Postupak je isti kao prije,
jedino se umjesto stajnjaka čitav korijen zaspe humusom ili kvalitetnim
kompostom. Ja najčešće kupim kompost ili kako ljudi vole reći - crnu
zemlju za cvijeće, pomiješam ju u omjeru 1:1 s vrtnom zemljom i time zatrpam
korijen.
Iz nekog čudnog razloga smatralo se da je nakon sadnje potrebno zemlju oko biljke dobro ugaziti.
Svrha toga bilo je istiskivanje zraka iz zone korijena. Taj postupak je nepotreban, čak i štetan za biljku. Dovoljno je
pri sadnji biljku lagano protresti nekoliko puta da zemlja dobro sjedne oko korijena i nakon sadnje tek lagano
rukom zbiti zemlju i obilno zaliti vodom.
Ako se drvo sadi na neobrađenom tlu, travnjaku i sl. rupa bi trebala biti što veća. Na tim mjestima tlo je zbijeno
i većinom prilično suho, jer ne uspije akumulirati dovoljnu količinu vlage u šupljinama među česticama tla.
Zato ne budi lijen, nego štihaču u ruke i nemoj da rupa bude manja od 60x60cm čak i za sadnice s vrlo malom
korjenovom balom. Veća korjenova bala, veća rupa. Isplati se pomučiti jer drveće kasnije puno bolje raste.
A kopanje je odlična tjelovježba, napne sve mišiće na tijelu. Baš kao da si posjetio najbolji fitness centar u gradu.
OBLIKOVANJE I OBREZIVANJE DRVEĆA
Ne diraj ga i ne obrezuj bez prijeke potrebe. To je jedino pravilo.
Škare, pilu i ostale frizerske alate koristi jedino kad treba odstraniti suhu ili jako bolesnu granu. Zdrave grane
najbolje ne uklanjati, ako nije baš prijeko potrebno. Grozno je vidjeti žalosne vrbe s ravno odrezanim granama,
kao da ih je šišao frizer početnik po lonac-na-glavu sistemu, breze okljaštrene kao da su opožarene, invalidne
hrastove, bukve, lipe, katalpe. Osiguraj im dovoljno mjesta, a škare ostavi za manje vrste koje se mogu ili moraju
obrezivati. Zato je najbolje prije sadnje pogledati u parku ili kod susjeda stvarnu veličinu odraslog drveta i kod
planiranja to uzmi u obzir. Inače ćeš ubrzo imati ogrjevnog drveta viška.
PRIHRANJIVANJE
Drveće ima velik korjenov sustav. Stoga svako prihranjivanje čitave površine travnjaka ili cvjetnih gredica je ujedno
i prihranjivanje posađenog drveća. Stvarno je smiješno vidjeti kako ljudi opkopaju mali jarak oko debla i u njega
sipaju umjetno gnojivo ili stajnjak. Tu je korijen najdeblji i nema tankog korjenja i sitnih korjenovih dlačica koje
upijaju hranjiva iz tla. Na taj način dodano gnojivo iskoriste jedino korovi koji rastu oko debla. Znači gnojivo
* razbacaj po čitavom vrtu. Bit će ti zahvalni i trava i drveće.
vrh stranice
DRVEĆE U MOM VRTU SEOSKOM
Tekstni okvir: Nakon kratkog kursa sadnje i održavanja naših voljenih gorostasa, pohvalit ću se drvećem koje imam i koje želim imati u svome vrtu. Drveće me stvarno fascinira. Valjda na to utječu ostaci lutalačkih Slavenskih gena, naroda koji se rađao, živio i umirao u šumi pa ništa osim šume i nije poznavao. Zato su cijeli svoj "Panteon" u šumu postavili, a uz svako drvo vezana je i neka legenda. Ima ljudi koji tvrde da drveće s njima razgovara kad ga obgrle oko debla. Probao sam, ali moje drveće samo tupo gleda u mene i uporno šuti k'o klada. Bilo bi zanimljivo zagrliti neki stari hrast u šumi i poslušati čega se sve nagledao u sjeni svojih grana, u posljednjih tisuću godina. Ako se uopće takvog starca još i može naći u našim šumama. Svi su siroti završili kao stranice nekog gospodskog ormara ili duge na bačvama Kalifornijskih vinara. Dakle, drveća u vrtu imam jako malo, tj. puno manje nego bih htio. Ali s proljeća 2008. godine nadam se da će i to biti ispravljeno. Namjeravam posaditi manju šumu na svome imanju.
Tekstni okvir: GINKO (Ginko biloba): u vrtu 1 primjerak, 19.11.2007. Dugovječno drvo. Sporo raste. Odrasla biljka visine 30 m. Otporna na zimu, zagađenje i sušu. Ne traži previše pažnje. Nikako ga ne treba obrezivati. Ispočetka raste oblikujući krošnju nepravilnog oblika, no s vremenom oblikuje pravilnu krošnju. Lišće dekorativno, svjetlo zelene boje, a u jesen izrazito žuto. Dvodomna je biljka. Oni koji nemaju sreće kupit će curu, a s curama je problem što im plodovi otpadaju s drveta i trunu, stvarajući "ugodan" miris trule ribe. Istočnoazijski narodi vjeruju da onaj tko nekome pokloni ginko, zavjetuje se na vječno prijateljstvo s njime. Sadnica u rasadnicima košta oko 100 kn.
Tekstni okvir: VARIJETET SMRČE (Picea Conica): u vrtu 1 primjerak 19.11.2007. Ovo drvo sam dobio kao rođendanski poklon. Lijepo, izuzetno spororastuće drvo, maksimalne visine do 8 metara. Osjetljiva je na sušu u prvim godinama života. Zimu odlično podnosi. Podsjeća na smreku samo su joj grančice i iglice gusto zbijene. Jako je dekorativna u kamenjaru. U rasadnicima košta oko 100 kn.
Tekstni okvir: BREZA (Betula): u vrtu 4 primjerka 19.11.2007. Što reći o brezi? Prekrasno drvo ispucale bijele kore i prozračne krošnje. Brzo raste, a živi dosta kratko, svega 150 godina. Visine je i preko 10 m. Omiljena u vrtovima. Nimalo zahtjevna, podnosi sve moguće vrste tla i uvjete rasta. Jedini problem što resice nakon cvatnje otpadaju pa nije dobro saditi je uz terasu, staze i sl. da ne moraš pola proljeća i ranog ljeta provesti s metlom u ruci. Ja ih obožavam. Sadnice su dosta skupe, 100-150 kn, ali će ti svaki vrtlar ili šumar rado dati njihove klijance koji se pojavljuju oko matičnog debla. Pošto brzo rastu nije problem iz klijanaca dobiti odrasli primjerak.
Tekstni okvir: JASEN (Fraxinus angustifolia): u vrtu 2 primjerka 20.11.2007. Meni vrlo drago bjelogorično drvo. Naraste do visine od 30 m. Voli topla nizinska područja i duboko vlažno tlo. Vrlo brzo raste. Dekorativan je u vrtu. Često mu pupovi stradaju od mraza, ali se vrlo brzo i oporave. Sadnice ne postoje u vrtnim centrima. Budući da oko matičnog stabla stvara jako puno novih izboja lako ga je nabaviti u prirodi ili od susjeda koji ga imaju posađenog u vrtu.
Tekstni okvir: CRNI BOR (Pinus nigra): u vrtu 5 primjeraka 20.11.2007. Ovo je drvo koje daje onaj specifičan "miris mora" koji svi pamtimo sa ljetovanja na Jadranu. Ja ga upravo zbog toga volim, a i obožavam ga jer je izuzetno otporna vrsta na sušu, zagađenje, loš sastav tla i sl. Raste bez ikakvih problema i na najsušim pjeskovitim tlima. Odrasli bor visok je i do 40 metara, no u vrtovima se najčešće nalazi pinus mugo koji naraste do 10 m visine. Iglice su mu tamno zelene, gusto zbijene, duge 6-8 cm. U rasadnicima se mogu naći sadnice 30-50 cm visine koje koštaju 30-60 kn.
Tekstni okvir: SIVI BOR (Pinus silvestris): u vrtu 1 primjerak 20.11.2007. Sličnih osobina kao i crni bor jedino se malo razlikuje izgledom. Iglice su mu puno rjeđe, duže nego kod crnog bora( oko 10-12 cm) i sivkasto zelene boje. Posadio sam ga ove jeseni 2007. uz moj novoizgrađeni mostić. Sadnice koštaju oko 50 kn, a visina sadnica je oko 100 cm.
Tekstni okvir: SMREKA (Picea abies): u vrtu 2 primjerka 21.11.2007. To je ono drvo koje volimo zvati božićno drvce. I ova moja dva su bili božićno drvce u kući mojih roditelja. Specifično je kod smreke da "pati" 2-3 godine nakon sadnje i čini se kao da uopće ne tjera, a onda nakon tog perioda toliko naglo potjera da joj grane ispočetka izrastu potpuno grbave, no s vremenom se izravnaju. Nakon te početne stagnacije vrlo brzo raste. Visine je i do 40 m u prirodi. Sadnicu je najbolje kupiti za Božić, okititi njome svoj dom, a poslije toga je posaditi u vrtu. Treba dobro obratit pažnju da joj je korijen dovoljno velik, jer obično trgovci ne mare puno za korijen, uvjereni da će drvo ionako nakon blagdana završiti na deponiji.
Tekstni okvir: KARAGANA (Caragana arborescens): u vrtu 1 primjerak 21.11.2007. Vrlo otporno patuljasto drvo, visine 2,5 - 3 metra. Potječe iz Sibira. Lišće i cvijet slični bagremovom, jedino je cvijet žute boje. Može se gajiti i u većim saksijama. U rasadnicima se prodaju sadnice visine 1,5 m. Cijena im je oko 150-200 kn.
Tekstni okvir: ALBICIJA (Albizia julibrissin): u vrtu 5 primjeraka 21.11.2007. Tek sam ih ove jeseni posadio u vrtu, iako ih tražim već jako dugo. Prekrasno dekorativno patuljasto drvo. Ne raste previše u visinu, maksimalno do 3 metra, kad joj se krošnja počinje tanjurasto širiti. Inače je mediteranska biljka, ali kod nas na kontinentu također preživi, jedino ju se mora malo zaštititi od hladnoće. Ima odličnu sposobnost samoobnavljanja, tako da se brzo oporavi, ako i smrzne do zemlje. Najbolje ju je saditi na mjesta zaklonjena od sjevernih hladnih vjetrova. U rasadnicima se prodaju sadnice visine do pola metra, a cijena im je 25 kn.
Tekstni okvir: BAGREM (Robinia pseudoacacia): ne znam koliko ima primjeraka u vrtu 21.11.2007. Ne znam točan broj, jer bagrem spada u korov među drvećem pa ga pokušavam iskorijeniti, no on uporno niče svugdje. Nemam ni jedan odrasli primjerak u vrtu. Ove godine sam odlučio odustati od borbe i par primjeraka pustiti da odrastu. Dragi su mi jer me nekako podsjećaju na djetinjstvo, ali ih ne volim u svom vrtu, budući da se žire poput korova. Sadnice će vam se većinom same posijati u vrtu. Sumnjam da ga uopće ima gdje za kupiti, osim nekih kultiviranih hibrida. Inače bagrem se spominje i u Bibliji. Zavjetni kovčeg, koji su Židovi izradili po naputku Božjem, bio je načinjen od bagremovog drveta.
Tekstni okvir: HRAST LUŽNJAK (Quercus robur): 1 primjerak u vrtu 21.11.2007. Hrast je najsvetije drvo starih Slavena, dom gromovnika Peruna. I danas zbog toga u narodu postoji vjerovanje da privlači gromove. Prekrasni gigant. U jesen mu lišće dugo ostane na stablu pa djeluje dekorativno. Traži jako puno mjesta u vrtu. Sporo raste. Najlakše je sadnice pronaći samonikle u šumi.
                       
BUKVA (Fagus sylvatica): 10tak primjeraka u vrtu 12.05.2008.
Prekrasni gorostas čiji odrasli primjerci dosežu visinu i do 50 m, a deblo im može postići promjer oko 2 m. Naravno takve dimenzije postigne tek nakon više stoljeća rasta.
Bukva je kraljica slavonskih šuma na Papuku i drugim slavonskim brdima. Prekrasni višestoljetni primjerci se mogu vidjeti na Jankovcu u Parku prirode Papuk.
Ovo drvo podnosi sve tipove tla, ali najviše joj odgovara duboko plodnije tlo, s manje vlage u tlu. Ne podnosi poplavna područja, pa stoga vjerojatno i nastanjuje brda.
Plod joj se zove bukvica i njime smo se kao klinci vrlo često gađali na putu do škole.
Budući da se radi o gorostasu, bukva nije prikladna za malene vrtove, osim ako ju se ne namjerava odsjeći kad svojom veličinom preraste zacrtane gabarite.
komentari
                           
moj vrt seoski - HOME